Područje djelovanja LAG Kvarnerski otoci

GRAD CRES

Grad Cres nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji te s površinom od 290 km² obuhvaća najveći dio istoimenog  otoka Cresa koji je, zajedno s otokom Krkom, najveći jadranski otok. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Cresa živi 2.959 stanovnika, a gustoća naseljenosti je oko 10 stanovnika po km².

Grad Cres sastoji se od 26 naselja, to su: Beli, Cres, Dragozetići, Filozići, Grmov, Ivanje, Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinšćica, Merag, Miholašćica, Orlec, Pernat, Porozina, Predošćica, Stanić, Stivan, Sveti Petar, Valun, Važminec, Vidovići, Vodice, Vrana, Zbičina i Zbišina.

Najznačajnije kulturno-povijesne građevine u Cresu su: troja gradska vrata, Bragadina, Marcela i vrata Sv. Mikule iz 16. st., Okrugla, ugaona kula na sjeverozapadnom dijelu grada, Crkva Sv. Izidora iz 12. st., niz gotičkih, kasnogotičkih i renesansnih crkvica i crkava od kojih je najznačajnija crkva Sv. Marije Snježne iz 16. st. i zvonikom iz 18. st., gradska lođa sa stupom sramote, Franjevački samostan iz približno 1300 g. s crkvom Sv. Franje iz 14. st. i zvonikom iz 18. st., ženski benediktinski samostan iz 15. st., palača obitelji Petris iz 15. st. u kojoj je smješten muzej i niz drugih renesansnih palača creskih plemenitih obitelji.

Kao posebnu zanimljivost treba istaći prirodnu neobičnu pojavu slatkovodnog jezera Vrana, površine 5,75 četvornih kilometara, zapremine oko 220 milijuna m3. Razina slatkovodnog jezera je iznad razine okolnog mora, a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74m.

Veliko bogatstvo biljnog (oko 1300 vrsta) i životinjskog svijeta, s izuzetnim brojem endemskih i reliktnih vrsta predstavlja pravi izazov za zaljubljenike u prirodu. Na Cresu je također jedno od posljednjih staništa vrlo rijetke ptice – bjeloglavog supa. Nakon višegodišnjih znanstvenih istraživanja dvije kolonije na otoku Cresu u kojima obitavaju proglašene su “specijalnim ornitološkim rezervatima”.

 

GRAD KRK

U Grad Krku prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011 godine  živi 6.281 stanovnika u 15 naselja, a to su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići.

Područje Grada krka može se podijeliti na dvije cjeline:

  1. područje oko samog naselja Krk ( Krk, Vrh, Kosić, Salatić, Lakmartin, Muraj, Kornić ) te
  2. Šotovento.

Kulturna i povijesna baština

Neka od najznačajnijih kulturnih dobara koja treba istaknuti na području Grada Krka su Arheološki ostaci romaničke crkvice titulara sv. Sofije, Arheološko nalazište antičke nekropole, ranokršćanske cemeterijalne i benediktinske opatijske crkve sv. Lovre s grobljanskim arealom, Crkva Majke Božje od zdravlja, Franjevački samostanski kompleks sv. Franje Asiškog, Kasnoantički gradski bedem u cjelini s međuprostorom i renesansnim bedemima, Kaštel, Kompleks Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina i Kulturno-povijesna urbanistička cjelina grada Krka.

Gustoća naseljenosti je 76,48 /km².

Grad Krk, je jedno od najstarijijih urbanih naselja u Hrvatskoj. Infrastrukturno i ekonomski je najrazvijeniji hrvatski otočni grad.

 

GRAD MALI LOŠINJ

Administrativna jedinica Grad Mali Lošinj površine 223 km², obuhvaća južni dio otoka Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrine, te otok Lošinj i skupinu manjih otoka: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane i niz nenaseljenih otočića.

Grad Mali Lošinj sastoji se od 14 naselja: Belej, Ćunski, Ilovik, Male Srakane, Mali Lošinj, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli Lošinj.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Mali Lošinj ima 8.244 stanovnika.

Najvažnije gospodarske grane su turizam, brodogradnja i ribarstvo.

U Malom Lošinju od značajnih kulturnih dobara  ističu Arheološka zona Oruda i Palacol, Urbana cjelina grada Mali Lošinj, Arheološko nalazište sv. Platon, Kulturno-povijesna cjelina zaselka Veli Tržić i Osor, Ruralna kulturno-povijesna cjelina naselja Susak, Palača Fritzy u kojoj se čuva umjetnička zbirka hrvatskih umjetnika, Zbirka starih majstora Piperata, Zvjezdarnica Manora, kao i Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju.

Prema istraživanjima na otoku Lošinju identificirano je čak 1018 biljnih vrsta.

Zanimljivosti: Na Lošinju postoji  jedan zanimljivi paradoks. Veli Lošinj je manji od Malog Lošinja.    Mali Lošinj poznat je i po j jednoj vrhunskoj atrakciji – Apoksiomenu. Antički brončani kip atlete, visok 192 cm, izvađen iz mora pokraj otoka Lošinja 1999. godine.

 

OPĆINA BAŠKA

Po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Baška imala je 1.674 stanovnika, raspoređenih u 4 naselja: Baška, Batomalj, Draga Bašćanska i Jurandvor.

Baška, najvažnije turističko središte otoka Krka, smjestila se u prirodnoj dolini i tipičnom mediteranskom krajoliku, u plodne nasade maslina, grožđa i borovine. Baška obiluje s tridesetak šljunčanih plaža koje su pristupačne za kupače svih uzrasta, a do njih se može doći pješice ili barkom. “Vela plaža” je prirodna šljunčana plaža, duga 1800 m, može primiti nekoliko tisuća kupača.

U Općini Baška posebno treba istaknuti, od pokretne zaštićene kulturne baštine, Bašćansku ploču, oltar sv. Križa u crkvi sv. Križa, zatim  ulomci oltara iz crkve sv. Lucije, oltar “Pohođenja BDM sv. Elizabeti”, dok od nepokretnih kulturnih dobara treba istaknuti Kulturno-povijesnu cjelinu naselja sv. Juraj i Bernardovi, Crkvu sv. Lucije s benediktinskom opatijom, kulturno-povijesnu ruralnu cjelinu Jurandvor te Arheološku zonu Korintija, Bosar-Sokoli, arheološko nalazište crkve sv. Nikole i grobnice, kulturno-povijesnu cjelinu grada Baške, podmorsko arheološko nalazište, Crkva sv. Lovre i arheološki ostaci, Crkva sv. Nikole biskupa, podmorsko arheološko nalazište, sklop kuća, stambeno – gospodarski sklop “Kačića dvori”, zgrada stare škole, Draga Bašćanska etnozona Sveti Juraj.

Baška je poznata u povijesti i u književnosti po glasovitoj Bašćanskoj ploči. U obližnjem Jurandvoru je crkva svete Lucije, u kojoj su pronađene dvije Bašćanske ploče iz srednjeg vijeka (druga kasnija u dijelovima oštećena).

 

OPĆINA DOBRINJ

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Dobrinj imala je 2.078 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja, a to su: Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin ,Gostinjac ,Hlapa ,Klanice, Klimno, Kras ,Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo , Tribulje, Žestilac i Županje.

U Općini Dobrinj treba istaknuti Kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada Dobrinj, etnozonu naselja Čižići, etnografsku zonu Dolovo, ruralnu cjelinu naselja Dolova, Gabonjin, Klimno te arheološku zonu za Zidine-Mirine.

Iako ima značajne turističke resurse, očuvan okoliš te bogatu kulturno-povijesnu baštinu, općina Dobrinj nema razvijenu turističku ponudu. Najznačajnije turističko odredište je mjesto Šilo. Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Uvala Soline je veliki, a još uvijek neiskorišteni turistički potencijal, ali i vrlo osjetljivo ekološko područje.

Važan preduvijet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-etak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i Zračna luka Rijeka.

Veliku pozornost trebalo bi posvetiti razvoju ruralnoga turizma u adaptiranim autohtonim seoskim kućama u naseljima u unutrašnjosti općine, čime bi se afirmirali domaći poljoprivredni proizvodi uz djelomičnu obnovu poljoprivrede i jačanje malog obiteljskog poduzetništva.

Dobrinjština je stoljećima bila izrazito poljoprivredni kraj međutim danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo. Veliki problem ovčarima posljednjih desetak godina zadaje alohtona divljač: medvjedi i divlje svinje.

 

OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA

Na ukupnoj površini od od 39 km² prema poslijednjem popisu iz 2011. živi 3.134 stanovnika raspoređenih u 21 naselje, a to su: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sršići, Strilčići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Turčić, Vantačići, Zidarići i Žgombići.

Povijest Malinske zapocinje u 15. stoljecu, izgradnjom mlina (melin, malin) po kojem je Malinska dobila ime.

Prirodne ljepote, ugodna i blaga klima predstavljaju značajno obilježje općine Malinska-Dubašnica. Upravo su te prirodne značajke utjecale na to da je turizam glavna gospodarska djelatnost.

U Općini Malinska od kulturno-povijesne baštine treba istaknuti etnografsku zonu Dubašnica, etnozonu Miholjice – Semenje, etnozonu Seršići – Sv. Vid, te ruralnu cjelinu naselja Sv. Vid.

 

OPĆINA OMIŠALJ

Općina Omišalj nalazi se na nadmorskoj visini od 83m. Na ukupnoj površini od 39, 00 km²  živi 2.983 stanovnika u dva naselja, a to su Omišalj i Njivice.

Kulturno-povijesna baština općine Omišalj: Stara gradska cjelina Omišlja s Crkvom Uznesenja Marijina, Fulfinum, Ranokršćanska bazilika na Mirinama, Kurilovo, Mohorov, Voz, Otok Sv. Marko, Fortičina, Poje.

Među većim brojem posebno vrijednih ekosustava (vrijednih područja prirodne baštine) na području općine Omišalj tri najvažnija su: Jezero kod Njivica, Otok sv. Marko i područje Selehovica, Njivice-Blatna-Zaglav.

Na području općine Omišalj nalaze se gospodarski i infrastrukturni objekti od važnosti za Republiku Hrvatsku (Zračna luka Rijeka d.o.o.), a neki su i međunarodno važni (JANAF – naftni terminal i luka-prijevoz nafte).

Zahvaljujući podneblju, klimi, blizini mosta, zračne luke i grada Rijeke, Općina Omišalj privlačna je destinacija za brojne turiste. Turistička djelatnost jedna je od okosnica privređivanja u općini Omišalj. Glavne poljoprivredne grane su maslinarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo te ovčarstvo.

 

OPĆINA PUNAT

Na ukupnoj površini od 34 km² prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine živi 1.973 stanovnika u dva naselja, a to su: Punat i Stara Baška.

U Općini Punat postoje ruralna cjelina naselja Punat, povijesna građevina-etnološka baština, toš, povijesna građevina-memorijalna baština rodna zgrada revolucionara Petra Franolića, hidroarheološka baština-lokalitet otok Galun, Stara Baška.

U Puntu je najznačajnija djelatnost turizam, osobito nautički, jer se u Puntu nalazi najstarija i jedna od najvećih marina na istočnoj obali Jadrana. Od nekada razvijene poljoprivrede, veliku važnost imaju još samo maslinarstvo i ribarstvo.

Stoljećima su Krajani, Starobašćani bili ovčari, pastiri, a i danas ovčarstvo predstavlja važnu privrednu granu. Ipak, zbog jednistvenih prirodnih ljepota i neponovljivog ambijenta, glavnu gospodarsku granu danas čine turizam i ugostiteljstvo. Važni izvor prihoda je i ribarstvo.

 

OPĆINA VRBNIK

Općina Vrbnik nalazi se na istočnoj strani otoka Krka i prostire se na površini od oko 50 km². Područje Općine Vrbnik obuhvaća četiri naselja, a to su redom: Vrbnik, Risika, Garica i Kampelje. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine Općina broji ukupno 1260 stalnih stanovnika dok na samo naselje Vrbnik koje je ujedno financijsko, političko i administrativno središte Općine, otpada njih 948.

Najznačajnija gospodarska grana u Vrbniku je poljoprivreda, prvenstveno vinogradarstvo. Vrbničko polje koje se nalazi u zaleđu Vrbnika, uz bašćansku dolinu, je najveće područje plodne zemlje na otoku. U Garici i Risiki je najznačajnije stočarstvo, odnosno ovčarstvo. Iako prisutno na cijelom području općine, maslinarstvo nije razvijeno kao na ostalim dijelovima otoka. Iako se nalazi na moru, djelatnosti u vezi s morem, ribarstvo, pomorstvo, nikada nisu bile primarne. Razlog je promjenjivost vremenskih prilika u Velebitskom kanalu kojem Vrbnik gravitira.

Općine Vrbnik bogata je kulturno – povijesnim nasljeđem koje je dijelom registrirano i zaštićeno kao nepokretni spomenici kulture, a dijelom je evidentirano:

Zaštićeni spomenici kulture: Povijesna jezgra Vrbnika (urbana cjelina), Zaselak Glavica (ruralna cjelina), Etnozona Risika – Paprata, Etnozona Risika – Dolinje selo, Etnozona Misučajnica, Kuća Volarić – etnološki objekt, Crkva Sv. Ivana Krstitelja i Crkva Sv. Jurja.

Kroz financiranje i poticanje raznih programa, projekata i manifestacija u kulturi, Općina Vrbnik nastoji pridonijeti unaprjeđenju kvalitete kulturnih djelatnosti, te što više afirmirati profesionalno i amatersko umjetničko stvaralaštvo.