Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Dobrinj imala je 2.078 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja, a to su: Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin ,Gostinjac ,Hlapa ,Klanice, Klimno, Kras ,Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo , Tribulje, Žestilac i Županje.
U Općini Dobrinj treba istaknuti Kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada Dobrinj, etnozonu naselja Čižići, etnografsku zonu Dolovo, ruralnu cjelinu naselja Dolova, Gabonjin, Klimno te arheološku zonu za Zidine-Mirine.
Iako ima značajne turističke resurse, očuvan okoliš te bogatu kulturno-povijesnu baštinu, općina Dobrinj nema razvijenu turističku ponudu. Najznačajnije turističko odredište je mjesto Šilo. Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Uvala Soline je veliki, a još uvijek neiskorišteni turistički potencijal, ali i vrlo osjetljivo ekološko područje.
Važan preduvijet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-etak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i Zračna luka Rijeka.
Veliku pozornost trebalo bi posvetiti razvoju ruralnoga turizma u adaptiranim autohtonim seoskim kućama u naseljima u unutrašnjosti općine, čime bi se afirmirali domaći poljoprivredni proizvodi uz djelomičnu obnovu poljoprivrede i jačanje malog obiteljskog poduzetništva.
Dobrinjština je stoljećima bila izrazito poljoprivredni kraj međutim danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo. Veliki problem ovčarima posljednjih desetak godina zadaje alohtona divljač: medvjedi i divlje svinje.